U razdoblju od lipnja do listopada 2024. godine, provedena su istraživanja u sklopu studentskog projekta “Bioakumulacija teških metala u bioti močvarnih ekosustava”, kojeg je vodila Lucija Sara Kovačić, studentica Sveučilišnog diplomskog studija Biologije, smjer: znanstveni. Projekt je realiziran pod stručnim mentorstvom izv. prof. dr. sc. Mirne Velki, doc. dr. sc. Alme Mikuške i doc. dr. sc. Dore Bjedov.
Glavni cilj istraživanja bio je procijeniti utjecaj zagađivala iz močvarnih ekosustava na fiziološke odgovore riba, koje se nalaze na vrhu trofičkih lanaca u slatkovodnim ekosustavima. Hranidbene navike riba omogućuju bioakumulaciju zagađivala u njihovim tkivima, dok promjene u fiziološkim biomarkerima odražavaju razine zagađivala i zdravlje ekosustava. Uzorkovano je pet vrsta: Carassius gibelio, Rutilus rutilus, Perca fluviatilis, Blicca bjoerkna i Lepomis gibbosus s različitih lokaliteta poplavnih područja Dunava. Istraživanje je bilo usmjereno na biomarkere oksidativnog stresa u mozgu riba, uključujući aktivnosti katalaze (CAT), karboksilesteraze (CES), glutation S-transferaze (GST), te biomarker neurotoksičnosti acetilkolinesterazu (AChE). Zabilježene su značajne varijacije u aktivnostima AChE i GST između lokaliteta i vrsta. To ukazuje na osjetljivost vrsta B. bjoerkna i C. gibelio na zagađivala u okolišu, što odražava specifične prilagodbe i odgovore organizama na prisutnost neurotoksičnih i ksenobiotičkih tvari. Razlike u enzimskim aktivnostima potvrđuju važnost analize biomarkera kao preciznog alata za procjenu utjecaja zagađenja na ekosustav. Nadalje, rezultati istraživanja ukazuju na značajan utjecaj poljoprivrednih i industrijskih praksi na biomarkere, potvrđujući da je moždano tkivo riba izvrstan bioindikator zagađenja okoliša.
Rezultati istraživanja prezentirani su na 13. međunarodnom simpoziju Kopački rit jučer, danas, sutra 2024., čime je projekt dao vrijedan doprinos razumijevanju utjecaja zagađivala na močvarne ekosustave te mogućnostima njihove zaštite i ukazao na potrebu za multidisciplinarnim pristupom u praćenju ekološkog stanja.
