Visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj

Sustav visokog obrazovanja Republike Hrvatske (RH) posljednjih je godina u procesu reforme. Još 2001. godine potpisana je Bolonjska deklaracija koju su 1999. godine u Bolonji donijeli europski ministri obrazovanja u svrhu reforme sustava visokog obrazovanja u Europi. Cilj Bolonjskog procesa je povećati zapošljivost europskih građana te međunarodnu konkurentnost europskog sustava visokog obrazovanja kroz:

1. usvajanje sustava lako prepoznatljivih i usporedivih stupnjeva obrazovanja
2. usvajanje sustava obrazovanja podijeljenog u dva ciklusa
3. uvođenje ECTS bodovnoga sustava
4. promicanje mobilnosti studenata i nastavnika
5. povećanje kvalitete visokog obrazovanja
6. promicanje europske dimenzije u visokom obrazovanju.

Uz prihvaćanje Bolonjskog procesa donesen je i Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja za razdoblje od 2005.-2010. godine koji je definirao ciljeve (do kraja 2006. g. uspostaviti sustav jamstva kvalitete u visokoobrazovnom sustavu RH; do 2010. g. smanjiti stopu odustajanja od studija i trajanje studija) i prioritete u visokom obrazovanju (poboljšavanje kvalitete i učinkovitosti odgoja i obrazovanja).

Prvi korak u reformi visokog obrazovanja u RH učinjen je 2005. godine usklađivanjem preddiplomskih, diplomskih i stručnih studija prema bolonjskim načelima te su prvi „bolonjski“ studenti upisani upravo te godine. U razdoblju od 2005.-2009. godine restrukturirani su i poslijediplomski studiji. U tom je razdoblju osnovano 30 visokih učilišta, od čega najviše privatnih visokih škola, velik broj javnih veleučilišta kao i prva privatna sveučilišta, a sve u skladu sa strateškim opredjeljenjem RH za policentričnim razvojem visokog obrazovanja.

U europskom prostoru visokog obrazovanja s potrebom da se standardizira i propiše opće uvjete za kvalitetno visoko obrazovanje, javila se i potreba standardiziranja razina stečenih kvalifikacija. Tako Europski kvalifikacijski okvir (European qualifiers frame – EQF) propisuje 8 razina obrazovanja, od obveznog osnovnog (1. razina) do poslijediplomskog obrazovanja (8. razina). Uz EQF, većina država europskog obrazovnog prostora razvile su i vlastite kvalifikacijske okvire (National qualifiers frame – NQF) sukladne EQF-u, kako bi imali vlastitu ljestvicu postignutih razina obrazovanja. Usklađenost s europskim okvirom olakšava priznavanje stečenih razina obrazovanja diljem europskog prostora.

Od 2006. godine započeo je i razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO)kojim se uređuje cjelokupni sustav kvalifikacija na svim obrazovnim razinama u RH kroz standarde kvalifikacija temeljene na ishodima učenja i usklađene s potrebama tržišta rada, pojedinca i društva u cjelini (Slika 1).

HKO je osmišljen s ciljem povezivanja razina kvalifikacija stečenih u RH s razinama EQF i Kvalifikacijskim okvirom Europskog prostora visokog obrazovanja (QF-EHEA). Zakon o HKO usvojen je u veljači 2013. godine.

ECTS (eng. European credit transfer and accumulation system) je sustav prikupljanja i prenošenja bodova u sustavu visokog obrazovanja, a temelji se na rezultatima ili ishodima učenja i samom procesu učenja. Ishodi učenja opisuju što student treba znati, razumjeti i moći napraviti nakon što je uspješno završio proces učenja. ECTS bodovi dodjeljuju se predmetima i drugim studijskim obvezama studenata na temelju radnoga opterećenja koju pojedina studijska obveza nosi. Vrijednost jednog ECTS boda iznosi između 25 i 30 sati rada studenta, što uključuje i obvezu dolaska i praćenja nastave, ali i pripremu studenta za ispit i sve druge aktivnosti vezane uz polaganje određenog predmeta. ECTS bodovi stečeni na jednom studijskom programu mogu se prenijeti na drugi studijski program na istome ili drugom visokom učilištu. Preduvjet ovoga prenošenja jest da visoko učilište priznaje ECTS bodove i rezultate učenja s drugoga visokog učilišta. Visoka učilišta u pravilu se trebaju unaprijed dogovoriti i objaviti uvjete o priznavanju ECTS bodova kako bi studenti znali točno koje će im obveze biti priznate. Cilj uvođenja ovoga sustava jest olakšati planiranje, provođenje, priznavanje i vrednovanje kvalifikacija i jedinica učenja, kao i mobilnost studenata.

Prijelaz i priznavanje položenih ispita s drugog visokog učilišta u RH

Stjecanje statusa studenta ili nastavka statusa studenta na Sveučilištu moguće je prijelazom s jednog sveučilišnog studija na drugi srodni sveučilišni studij, s jednog stručnog studija na drugi srodni stručni studij ili s jednog smjera studija na drugi smjer studija, i to:

• za studije koji se izvode u okviru istoga znanstvenog područja,
• unutar znanstveno-nastavne ili umjetničko-nastavne sastavnice s jedne
  znanstveno-nastavne/umjetničko-nastavne sastavnice na drugu znanstvenonastavnu/umjetničko-nastavnu sastavnicu Sveučilišta,
• s drugih visokih učilišta u Republici Hrvatskoj.

Zahtjev za odobrenjem prijelaza student je obvezan podnijeti nositelju studija, odnosno Odjelu, najkasnije do 15. rujna tekuće akademske godine. U zahtjevu mora biti naveden status: redoviti ili izvanredni student.

Prijelaz studenta odobrava se na temelju Odluke Vijeća Odjela ili ovlaštenog tijela Odjela. Kod odobravanja prijelaza studenta Odjel mora voditi računa o kapacitetu tako da broj studenata kojima se odobrava prijelaz i broj studenta koji studiraju ne može biti veći od utvrđenog kapaciteta.

Nositelj studija određuje u kojem je razdoblju studija moguće ostvariti prijelaz na drugi studij iste razine, a prijelaz se može odobriti nakon isteka tekuće akademske godine u kojoj je student upisao I. godinu studija.

Uvjete za prijelaz propisuje nositelj studija, a mogu se odnositi na:

• broj ostvarenih ECTS bodova tijekom studija,
• prosjek ocjena tijekom studija,
• položene ispite iz određenih nastavnih predmeta,
• druge uvjete koje utvrdi Odjel.

Iznimno, prijelaz se može odobriti studentima koji ne ispunjavaju uvjete ako je u zahtjevu studenta za prijelaz priložena dokumentacija iz koje je vidljivo da se zahtjev za prijelaz temelji na socijalno-ekonomskim, zdravstvenim ili drugim opravdanim razlozima.

Podnositelj zahtjeva za prijelaz obvezan je uz zahtjev priložiti odgovarajuću studentsku ispravu, ovjeren prijepis ocjena i ECTS bodova te drugu dokumentaciju koju je utvrdio Odjel.

Studentu koji je položio ispite na drugom visokom učilištu mogu se priznati položeni ispiti s istim ili drugim nazivom, istom ocjenom i stečenim ECTS bodovima pod uvjetom da je položeni ispit iz predmeta koji ima isti ili sličan sadržaj. Odjel odlučuje na koji će način ocjenu i ECTS bodove ubrojiti u ukupan zbroj ECTS bodova na studiju.

Priznavanje razdoblja studija provedenog u inozemstvu i inozemnih visokoškolskih kvalifikacija

Na temelju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija iz 2006. godine, akademsko priznavanje inozemne visokoškolske kvalifikacije ili položenih ispita i razdoblja studija provedenog u inozemstvu u svrhu nastavka obrazovanja u RH obavlja visoko učilište, odnosno sveučilište na kojem osoba želi nastaviti obrazovanje. Cjeloviti podaci i upute o priznavanju inozemnih visokoškolskih kvalifikacija i razdoblja studija dostupni su na službenim mrežnim stranicama Sveučilišta: www.unios.hr/kvaliteta.

Zahtjev za akademsko priznavanje podnosi se Uredu za priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija Sveučilišta u Osijeku, Ulica cara Hadrijana 10c.